INVESTICIONI FONDOVI PENZIONI FONDOVI INDEKSI VIRTUALNI PORTFOLIO EDUKACIJA VESTI LINKOVI MOBILNI KONTAKT

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

31.12.2008.

B92: Ne važe kovanice NBJ
B92: Prodati svi ponuđeni državni zapisi
B92: NIS-u dostavljena knjiga akcionara
S media: Prodati državni zapisi za dve milijarde dinara
Emportal: Ministarstvo ekonomije dostavilo knjigu akcionara NIS-u
Poslovna žena: Kupovina u poslednji čas, gužve u prodavnicama

30.12.2009.

Emportal: Šabić: Zakon bolji od prethodnog
RTV :Besplatne akcije: Po 1700 dinara na Badnji dan
24 Sata: Računari će malo pojeftiniti, obećala ministarka
B92: Prioriteti španskog predsedavanja
Emportal: Petković: Za turizam 4,4 milijarde dinara
Emportal: Gorani pošumili 10 hektara zahvaljujući donaciji EPS-a

28.12.2008.

B92: Danas stiže 100 mil. evra od Fijata
Politika: Sedam prioriteta za razvoj srpske nauke
Press: Italijani uplaćuju 98 miliona evra na račun „Fijat automobila Srbije"
RTV: Dinar oslabio
Press: SBPOK istražuje poslovanje „Srbijagasa"
Poslovni magazin: Rast indeksa i solidan promet
RTS: "Opel astra" auto godine u Srbiji

27.12.2009.

Emportal: Privremeno zatvoren jedini hotel u Bajinoj Bašti
Danas: Novi pogon za sušenje voća
Danas: Sledeća godina neće biti ni lakša ni teža
B92: Zavala: Budva digla ruke od Miraxa
24 Sata: Bez posla ostaje2.600 činovnika
Emportal: Sberbanka traži odštetu od General Motorsa

25.12.2009.

RTV: Za infrastrukturu 20,2 milijarde dinara u 2010.
B92: Evro u ponedeljak ispod 96 dinara
B92: NIS izgubio 3 mlrd. dinara u 2009.
S media: Sa rastom privrede veće i plate
B92: Prosečna plata manja nego u oktobru
RTV: Obezbeđeno redovno snabdevanje ruskim gasom

24.12.2009.

Poslovni magazin: MMF odobrio drugu reviziju aranžmana sa Srbijom
B92: Od danas vakcinacija za sve
Beta: Za evro danas 96,4887 dinara
Emportal: "Vlada odustala od totalne zabrane pušenja"
Kurir: Paketić iz Torina
B92: Kragujevac postaje srpski Detroit

23.12.2009.

24 Sata: Građani vole snažan dinar,a menjači i bankari jak evro
S media: Biće više investitora u Srbiji
Emportal: Smanjena kazna osuđenom za ubistvo urednika lista Dan
B92: Novi pad indeksa Beogradske berze
Emportal: "Tender za drugog operatera pred potpunim neuspehom"
B92: Nezadovoljstvo zbog selidbe Fijata

22.12.2009.

Emportal: Za evro sutra 96,4440 dinara
S media: Sutra potpisivanje Aneks ugovora sa Fijatom
e-Novine: Najavljuje prekršajno gonjenje
S media: EU pomaže Srbiji sa 50 miliona evra
S media: Banke prodaju trećinu "Merkatora"
Večernje novosti: Bivši radnici “Filipa Kljajića” blokirali Fond PIO
S media: Novi investicioni ciklus na Kopaoniku

21.12.2009.

Emportal: Tadić: Novi modeli su iznenađenje (VIDEO)
B92: Preispitivanje odnosa zbog budžeta?
S media: Dinar sutra slabiji za 26 para
B92: Odložena sednica MMF-a
S media: JTI najavio poskupljenje cigareta
B92: "Breda" zainteresovana za "Ikarbus"

18.12.2009.

Pink: Dinar se oporavio prema evru za 28 para
B92: Počela isplata radnicima “1. maja“
Mondo: Fratini i Fajon: Srbija opet slavi zbog EU?
S media: Potpisan memorandum izmedju IMT-a i stranih kompanija
B92: Dugalić: Spora reakcija NBS
RTV: Otvoren nov pogon "Hemofarma"

17.11.2009.

B92: Fratini: Vreme je za kandidaturu
RTV: Dinar ojačao za 0,29 odsto prema evru
B92: Dugalić: Spora reakcija NBS-a
Poslovni magazin: Novi pad cena na srpskom tržištu kapitala
Blic: Cene šećera na dvadesetogodišnjem maksimumu
Politika: Banke iz Grčke u Srbiji sigurne
Politika: NBS je mogla da spreči nagli pad dinara

14.12.2009.

Emportal: Srbija i Španija zajedno u korišćenju obnovljive energije
Emportal: Montarni odbor: Kurs plivajući, referentna kamata nepromenjena
B92: Austrija preuzela "Hipo" banku
B92: Ulozi građana u Hipo banci bezbedni
Večernje novosti: Dinar jači, kurs - 95,93
Blic: Dve prosečne plate ne pokrivaju osnovne troškove
B92: Jelašić: Kurs se ne dogovara

8.11.2009.

RTS: Trgovinski sporazum jača Srbiju
B92: Škundrić: Otvoriti raspravu o NE
Blic: Đelić: Prelazni sporazum prvi ugovorni sporazum sa EU
B92: LDP: Skupština i o izveštaju DRI
B92: Osetan pad berzanskih indeksa
S media: Vlada odlučuje o poskupljenju struje
B92: Dragin: SSP dobar za poljoprivredu

7.11.2009.

Poslovni magazin: Za kršenje propisa u EU zabrana ulaska pet godina
Poslovna žena: Besplatni kursevi za 50.000 građana
Poslovni magazin: Eurobank EFG dobitnik Virtus nagrade
Poslovni magazin: Evro u 2010. preskače stotku
Politika: Dinar će živnuti
Beta: Na nekadašnjim ugljenokopima ubrano 154,5 tona kukuruza

4.12.2009.

Emportal: Poreska uprava: Više para od poreza
Večernje novosti: Evro danas 95,80 dinara
Blic: Polovina građana ne podržava smanjenje administracije
B92: Spoljni dug Srbije 21,8 mlrd. evra
Emportal: "Banke određuju cenu kvadrata"
Emportal: Cvetković o rekonstrukciji Vlade: Ne menjati tim koji pobeđuje
B92: Ukidanjem propisa ušteda 200 mil. €

3.12.2009.

S media: Nedopustiva bahatost u trošenju budžeta
Press: EPS će 2010. zahtevati 20 odsto skuplju struju!
Glas javnosti: Stare plate, novi porez
Emportal: NBS: Lakše do kredita za refinansiranje
Večernje novosti: Kriza okreće leđa
S media: Uslovi za registraciju
B92: Bolja kontrola donošenja budžeta

2.12.2009.

B92: Škundrić: Bez nuklearki do 2015.
B92: Evro posle pola godine iznad 95
B92: Trgovinski deficit 4,2 mlrd. evra
B92: Tadić podržava izveštaj revizora
Emportal: Probni popis poljoprivrede od danas do 15. decembra
Večernje novosti: Dinkić: Budžet za 2010. godinu dobro koncipiran
Poslovni magazin: Na Berzi konačno rast

30.11.2009.

Blic: Obilaznicu poskupeli tuneli i mostovi
Mondo: Pale vize, porastao evro
RTS: "Šengen" oborio cene aviokarata
B92: "Izveštaj revizora nije tačan"
B92: Za penzije 500 milijardi dinara
Politika: Srbija ne planira da gradi nuklearke
RTS: Zloupotrebe javnih nabavki

 

 
Rezultati fonda FIMA Novac  
 
Nakon nešto više od mesec dana postojanja, investicioni fond FIMA Novac zabeležio je zapažene rezultate - poslednjeg dana jula, vrednost investicione jedinice iznosila je 1012,80 dinara, a vrednost imovine nešto manje od 31 miliona dinara, što ukazuje na dobar početak rada najmlađeg otvorenog investicionog fonda u Srbiji i drugog u vlasništvu DZU Fima Invest a.d.
 
 
Održana manifestacija Siemens Open Minds 2009 - "Komunikacione strategije u globalnoj ekonomskoj krizi"  
 

Kako objedinjene komunikacije (Unified Communications) mogu da smanje operativne troškove u kompanijama i da povećaju produktivnost i kako ICT pomaže kompaniji da stekne prednost u odnosu na konkurenciju bile su centralne teme konferencije Open Minds 2009, koju je Siemens Enterprise Communications Group održala 10. juna u Beogradu.

Ova konferencija u Beogradu je održana drugi put zaredom, u sklopu turneje u 60 gradova sveta. Cilj ovogodišnjeg skupa bio je da se domaćim kompanijama predstave nova komunikaciona rešenja, pomoću kojih se u uslovima ekonomske krize može ostvariti ušteda u poslovanju, povećanje produktivnosti, a time i prednost u odnosu na konkurenciju.

Na skupu su predstavljena Unified Communications rešenja, koja objedinjuju govorne, video i mobilne komunikacije, call centre, elektronske i SMS poruke kao i sve ostale oblike komuniciranja unutar preduzeća. Primena ovih rešenja smanjuje čekanje i broj propuštenih poziva, povećava mobilnost i sigurnost IT sistema i ubrzava komunikaciju, čime svaki zaposleni nedeljno prosečno štedi po 5 sati, dok se sa druge strane realizuje jednostavniji i produktivniji kontakt sa korisnicima na najvišem nivou. 

Jedan od najznačajnijih proizvoda je OpenScape UC koji brzo i jednostavno povezuje zaposlene, uređaje i informacije, i time ubrzava proces donošenja odluka. OpenScape UC omogućava tzv. „jedan broj servis“ – zaposleni može korišćenjem samo jednog broja da primi sve informacije, nezavisno od uređaja ili mesta na kome se nalazi. OpenScape UC se jednostavno integriše u svaku infrastrukturu i pomaže da se lako migrira ka najnovijim tehnologijama uz očuvanje investicije. Preduzeća koja koriste OpenScape UC štede troškove eksternih konferencijskih usluga, razgovora mobilnim telefonima i službenih putovanja.

 
 
KomBank IN FOND – prvi srpski fond koji investira na Njujorškoj berzi  
 
Društvo za upravljanje investicionim fondovima Kombank INVEST a.d. Beograd obavestilo je javnost i njegove članove da je KomBank IN FOND prvi domaći investicioni fond koji je otpočeo sa kupovinom hartija od vrednosti na američkom i zapadnoevropskom tržištu kapitala. Imovina investicionog fonda KomBank IN FOND ulagaće se u akcije najvećih svetskih kompanija ("Blue Chip" akcije koje ulaze u sastav najpoznatijih berzanskih indeksa Dow Jones, S&P 500, Dax i dr.), kao i u finansijske derivate kojima se trguje na američkim i evropskim berzama u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i Prospektom fonda. Kupovina inostranih hartija od vrednosti obezbeđuje visoku likvidnost Fonda, čini strana tržišta kapitala dostupnim za domaće investotore i smanjuje izloženost Fonda deviznom riziku, navodi se u saopštenju Društva.
 
 
Strategija uspeha u novoj realnosti  
 
Više od 300 čelnika najvećih srpskih kompanija razmenilo je iskustva o poslovanju u uslovima svetske ekonomske krize na konferenciji "Strategija uspeha u novoj realnosti" koju je organizovala kompanija SAP u saradnji sa Ekonomist medija grupom.

Na konferenciji su predstavljeni konkretni problemi i rešenja sa kojima su se susrele kompanije širom sveta, ali i u Srbiji, otkako je počela globalna ekonomska kriza. Srpskim privrednicima predočeni su saveti kako unaprediti poslovanje, smanjiti troškove i povećati efikasnost u kompanijama, da bi se očuvala domaća privreda i da bi kompanije spremno dočekale novi ekonomski zamah.

"Promena izvršnih direktora na svake tri godine, glomaznost kompanija i otežano upravljanje samo su neki od razloga zbog kojih je ekonomska kriza u svetu nastala", rekao je Les Hajman, predstavnik kancelarije izvršnog menadžmenta SAP za Jugoistočnu evropu i jedan od najcenjenijih svetskih stručnjaka u oblasti menadžmenta, upravljanja ljudskim resursima i uvođenja inovacija u kompanije. On je poručio srpskim privrednicima da bi svoje poslovanje trebalo da baziraju na ljudima, inovacijama i fleksibilnim tehnologijama, kao i da svoje zaposlene uče kako da se prilagođavaju promenama.

Svoja iskustva preneo je i Manfred Jozef, generalni direktor SAP-a za Srednju Evropu, rekavši da su pojedine kompanije napravile grešku otkada je počela kriza, režući troškove na pogrešnim mestima čime su faktički zaustavile sopstveni razvoj. Iskustvo je pokazalo, kako je naveo, da bi upravo u kriznim vremenima trebalo dodatno investirati u rešenja koja će u sledećoj fazi učiniti poslovanje operativnijim i jeftinijim, navodeći primere uvođenja savremenih poslovnih IT platformi.

Predavanja, kao i sve izjave koje su učesnici dali na Konferenciji, mogu se pogledati na sajtu www.sap.com/westbalkans.
 
 
Novi investicioni fond - FIMA Novac  
 
Društvo za upravljanje investicionim fondovima "Fima Invest" objavilo je 2. juna 2009. godine javni poziv za upis i uplatu investicionih jedinica novog otvorenog investicionog fonda "Fima novac". Investiciona politika "Fime novac" zasnovana je na ulaganju u novčane depozite i kratkoročne dužničke hartije od vrednosti, navodi se u saopštenju Društva. Otvoreni investicioni fond "Fima novac" za cilj ima siguran plasman prikupljenih sredstva i održavanje visokog stepena likvidnosti uloga članova uz što veću profitabilnost ulaganja. "Takav investicioni cilj implicira niži stepen rizika i nudi visoku sigurnost ulaganja koja, zajedno sa stabilnim očekivanim prinosima, čini osnovu atraktivnosti fonda "Fima novac" - izjavio je tom prilikom direktor Društa Fima Invest Milan Marinković.

Cena investicione jedinice tokom trajanja javnog poziva i na dan upisa fonda u Registar investicionih fondova je 1.000 dinara a članovi fonda mogu da budu fizička i pravna, domaća i strana lica. Rok za upis i uplatu investicionih jedinica traje do 17. juna. "Fima Invest", koja na srpskom tržištu posluje od 2007., već upravlja otvorenim fondom "Fima proaktiv" i zatvorenim fondom "Fima SEE Activist".
 
 
Isplaćeni svi članovi Jubmes Aktiv fonda  
 
Dana 27.05.2009. godine, svi preostali članovi Jubmes Aktiv fonda podneli su zahteve za otkup investicionih jedinica. Nakon što su svi članovi fonda isplaćeni, 28.05.2009. neto imovina i vrednost investicione jedinice fonda svedene su na nulu.
 
 
Dani otvorenih vrata DZU Delta Investments a.d.  
 
DZU Delta Investments a.d. Beograd poziva sve zainteresovane da svakog radnog dana od 14:00h do 16:30h, u periodu od 26.05. do 30.06.2009. posete prostorije Društva. S obzirom na trenutnu situaciju na finansijskom tržištu, kao i veliko interesovanje postojećih i potencijalnih klijenata za kretanja na tržištu kapitala, Društvo želi da kroz razgovor sa članovima njegovog tima pruži dodatne informacije o trenutnom stanju fondova i ostalih relevantnih institucija na finansijskom tržištu. Sem toga, namera Društva je da pruži odgovore na sva postavljena pitanja, upozna komitente sa budućim planovima Delta Investmentsa, sa načinom ulaganja sredstava u aktuelnom trenutku, kao i da detaljnije pojasni nove propise koji fondovima omogućavaju fleksibilnija i sigurnija ulaganja.

Da bi ste ugovorili termin sastanka sa stručnim timom Delta Investmentsa, možete ih kontaktirati putem besplatne info linije 0800 088 088 ili se prijaviti preko sajta www.deltainvestments.rs, gde će vas predstavnici Društva kontaktirati radi zakazivanja termina.
 
 
Poziv na direktan razgovor sa portfolio menadžerom fonda KD Ekskluziv  
 
U cilju što bolje komunikacije sa investitorima i povećanja međusobnog poverenja, fond KD Ekskluziv objavio je poziv svim zainteresovanima da svakog četvrtka, počev od četvrtka 28. maja 2009. u vremenskom periodu od 16:00 - 17:00 sati, dođu na razgovor sa Aleksandrom Antonijevićem, portfolio menadžerom fonda KD Ekskluziv. Zainteresovani bi trebalo kontakiraju i zakažu sastanak putem besplatnog telefona 0800 102 103 ili na info@kd-investments.rs. Adresa DZU KD Investments a.d. je Beograd, Zmaj Jovina 13, IV sprat.
 
 
Naknade za kupovinu investicionih jedinica Erste Balanced fonda - 0%  
 
DZU Erste Invest a.d. obavestilo je sve postojeće i potencijalne investitore da u periodu od 18. maja 2009. godine do 18. novembra 2009. godine neće naplaćivati naknade za kupovinu investicionih jedinica Erste Balanced fonda, kao ni naknade za prodaju investicionih jedinica u periodu dužem od tri meseca.
 
 

Najava SAP World Tour 09 konferencije - "Strategije uspeha u novoj realnosti"

 
 

Strategije koje domaće kompanije mogu da primene u prevazilaženju svetske ekonomske krize biće tema ovogodišnje konferencije "Strategies for Success in the New Reality" koja će u sklopu SAP World Tour 09, a uz podršku Ekonomist Media Grupe, biti održana 2. juna u Beogradu.

Čelnici preko 300 najuspešnijih kompanija u Srbiji imaće priliku da od vodećih svetskih stručnjaka saznaju više o strategijama koje kompanije mogu da primene da bi se uspešno prilagodile aktuelnoj ekonomskoj situaciji i spremno dočekale poboljšanje poslovne klime i novi ekonomski zamah.

Ova konferencija organizovana je u okviru projekta SAP World Tour 09 kojim kompanija SAP pomaže kompanijama širom sveta da razmenom znanja i iskustava unaprede svoje poslovanje.Više o programu konferencije možete naći na www.emportal.rs/ekonference i www.sap.com/westbalkans.

 
 
Intervju
Miroslav Savanović
direktor,  IN2 d.o.o. Beograd
 
 

Šta nam možete reći o kompaniji IN2?
IN2 grupa je danas regionalno pozicionirana i posluje u zemljama bivše Jugoslavije, a prvo preduzeće IN2 d.o.o. osnovano je 1992. godine u Zagrebu. Do 2007. godine IN2 je beležila organski rast, a nakon dve akvizicije danas u sastavu IN2 grupe posluje sedam preduzeća - u Hrvatskoj ih je četiri, u Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini po jedno, a planira se i dalje širenje u regiji jugoistočne Evrope. Namera nam je da kroz akvizicije nekih manjih kompanija koje imaju dobre softverske proizvode proširimo portfolio svojih proizvoda i usluga.

Najznačajnije poslove IN2 realizuje u sferi javnog sektora i finansijske industrije. U javnom sektoru imamo vrlo značajne klijente - ministarstva, centralne banke, vladine agencije, državne servise poput penzionih fondova, službi za zapošljavanje, trgovinskih sudova, registara i drugih u kojima imamo custom development rešenja. U sferi finansijske industrije, klijenti su nam društva za upravljanje investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima, obavezni penzijski fondovi, kastodi odeljenja banaka, brokerske kuće, trezori banaka ili velikih kompanija iz kojih se upravlja finansijskom imovinom neke kompanije, kao i osiguravajuće kompanije. Najznačajniji proizvod u ovoj sferi nam je INvest2 sa preko 35 implementacija u 6 zemalja u regionu.

IN2 je već dugo vremena prepoznatljiv i po proizvodu INsurance2 koji ima svoje implementacije u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH, a nadamo se uskoro i u Srbiji. Pored toga, imamo vrlo kompetentan tim sertifikovanih stručnjaka koji se bavi lokalizacijom i implementacijom Oracle ERP rešenja E-Business Suite u finansijskoj sferi. Naše visoke kompetencije već su prepoznate u Srbiji činjenicom da smo kao ključni član  konzorcijuma uspešno i u planiranom roku implementirali Oracle E-Business Suite u Narodnoj banci Srbije, a i dalje pružamo usluge održavanja i korisničke podrške.

IN2 u Beograd je trenutno najmlađa članica IN2 grupe koja trenutno broji 10 ljudi. Angažovani smo na podršci klijentima u Srbiji i Makedoniji, održavanju aplikacija koje smo ovde ugovorili i implementirali kao i delimično na razvoju novih funkcionalnosti i modula. Najviše instalacija i poslova obuke i održavanja realizovali smo u vezi sa aplikacijom INvest2 koja zauzima oko 60% tržišta, tako da su naši korisnici društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima: Raiffeisen Future, Garant, Triglav, NLB Penzija, Societe Generale penzijski fondovi, a od društava za upravljanje investicionim fondovima naveo bih Raiffeisen Invest, Citadel Asset Management, Delta Investments, Erste Invest i Focus Invest, kao i kastodi odeljenje Raiffeisen banke.

Šta je INvest2?
INvest2 je veoma složena aplikacija koja integriše poslovanje u sektorima investicionog bankarstva. Kako je investiciono bankarstvo do pre samo dve godine bilo relativno nov biznis u Srbiji, uočili smo problem nedostatka iskusnog kadra, tako da je značajan broj novih kadrova svoja prva iskustva u praksi sticao upravo na našoj aplikaciji. Država je bila vrlo rigorozna u regulisanju te delatnosti tako da je propisala pravila, limite, obavezna  izveštavanja, odredila kastodi banku koja proverava tačnost izračunavanja vrednosti investicionih jedinica itd. Definisana su regulatorna tela - za penzione fondove Narodna banka Srbije, za investicione fondove Komisija za hartije od vrednosti. S obzirom na sve okolnosti, uz činjenicu da fond svakog dana mora da objavi vrednost investicione jedinice na svom sajtu i u dnevnim novinama, ne sme se dozvoliti postojanje nikakve greške. U tom pogledu, naša aplikacija služi kao osnovni alat u poslovanju koja obezbeđuje efikasan  rad, uspešan, ali i rad usklađen sa važećim propisima.

Ključni korisnici aplikacije INvest2 su portfolio menadžeri jer oni trguju na berzi, određuju u šta će investirati i iz kojih hartija-poslova bi se trebalo povlačiti. Iza njih stoji još nekoliko ljudi koji njihove zamisli sprovode u delo u skladu sa regulativom o finansijskom poslovanju. To znači da se akcije provode kroz odgovarajuće naloge brokerima na berzi, naplatu provizija i naknada prema tarifniku i uz odgovarajuća knjiženja preko naloga za knjiženje. Sve to mora biti uredno dokumentovano i u skladu sa zakonom, sa odlukama regulatora i sa statutom i regulativom u samom društvu. Pored portfolio menadžera, kao korisnike softvera imamo i finansijskog direktora, knjigovođe, direktora društva. Sama aplikacija poseduje i module koji podržavaju vrlo važan segment poslovanja društva, a to je prodaja. Kroz INvest2 može se uspešno upravljati mrežom prodaje investicionih jedinica. Pored toga, rešenje ima module koji omogućavaju skladištenje podataka, njihovu analizu, podršku odlučivanju tako da korisnik može da - pored izveštaja koje je regulator propisao - analizira razne aspekte poslovanja i na osnovu validnih i svežih podataka i analiza donosi odluke u realnom vremenu.

U sastavu aplikacije je i poseban portal koji ima elemente CRM modula preko koga se vrši direktna komunikacija sa klijentom fonda – s osobom koja je kupila investicione jedinice. Uz pomoć PIN-a, to lice može da, pored opštih javnih, ima uvid i u podatke koji se odnose samo na njega.

Naravno, kada pričamo u finansijskom softveru, treba napomenuti da nijedan od njih ne može da nadomesti probleme koje ima konkretno finansijsko tržište (pre svega plitkost tj. mali broj kvalitetnih hartija od vrednosti) - male promete na berzi, probleme koje donosi recesija, smanjen obim privredne aktivnosti, proizvodnje, smanjene investicija i druge. Drugim rečima, ako na berzi imate promete koji su na nivou istorijskih minimuma neće vam pomoći nikakav softver. Mi očekujemo da će se tržište ipak u jednom trenutku oporaviti i trenutno se u svetu ulažu silne milijarde da se svetska finansijska struktura ne bi urušila, da bi se samo tržište spasilo.

 
 
Vladina uredba o ulaganju imovine i zaduživanju investicionih fondova
 
Vlada Srbije donela je uredbu kojom se privremeno reguliše ulaganje imovine i zaduživanje investicionih fondova. Cilj uredbe jeste ublažavanje uticaja krize međunarodnog finansijskog tržišta na srpsko tržište kapitala. Glavne novine odnose se na dopuštenje da društvo za upravljanje investicionim fondom i sa njim povezana lica mogu da ulože do 20% neto vrednosti imovine fonda. Uredbom je dopušteno i ulaganje do 20% imovine fonda u druge investicione fondove kojima ne upravlja isto društvo, a omogućeno je i da se društva zadužuju kod komercijalnih banaka radi održavanja likvidnosti u visini do 20% vrednosti imovine fondova na period do godinu dana, kao i da zaključuju repo ugovore sa drugim fondovima i bankama u istom procentu.
 
 

Kompanija IN2 Beograd predstavila INsurance2 - softver namenjen osiguravajućim kućama

 
 

Kompanija IN2 iz Beograda, članica IN2 Grupe sa sedištem u Zagrebu, predstavila je proizvod INsurance2, namenjen osiguravajućim kućama koji podržava sve poslovne procese. Primenom ovog softverskog rešenja povećavaju se efikasnost i kvalitet rada i smanjuju troškovi poslovanja. Osiguravajućim društvima omogućeno je brzo uvođenje novih proizvoda i ideja, i novih prodajnih kanala. Upotrebom rešenja INsurance2, osiguravajuća društva mogu da za svega 15 dana osmisle nov proizvod i sa njim izađu na tržište, da ubrzo po početku prodaje analiziraju rezultate i izračunaju profitabilnost, kao i da upravljaju prodajnom mrežom.

Osnovne prednosti INsurance2 su: mogućnost kreiranja novih proizvoda ili paketa osiguranja za svega 10-15 dana; integrisanost svih modula aplikacionog sistema (jednom unet podatak bilo gde u sistemu dostupan je u svim delovima sistema, onima kojima je pravo upotrebe dodeljeno, bez posebnih akcija administratora) – ovo značajno doprinosi uštedi vremena i efikasnosti poslovanja; kvalitetno upravljanje prodajnom mrežom.

Kompanija IN2 osnovana je 1992. godine i danas posluje na nivou Grupe sastavljene od 7 firmi u regionu: IN2 Zagreb, IN2 Koper, IN2 Beograd, IN2 Sarajevo, IGEA, Insig2 i Info Opus.
Poslovanje je fokusirano prvenstveno na sektor osiguranja i finansijsku industriju (investicioni i penzijski fondovi, upravljanje imovinom, brokerske kuće) u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, Makedoniji i Rumuniji, kao i na javni i korporativni sektor u Hrvatskoj.

 
 

Poslednja sedmica srpskog tržišta kapitala

 
 

Protekla nedelja na Beogradskoj berzi je protekla u značajnom povećanju repernih indeksa, pomalo očekivanim za kraj godine. Sva negativna dešavanja i prilično uzdržane prognoze za naredni period očigledno nisu sprečile određeni krug investitora da aktivira slobodna novčana sredstva i plati malo više cene od do tada važećih. Razlozi takvog ponašanja mogu biti različiti, od procene da je sada pravo vreme za kupovinu fundamentalno potcenjenih akcija, do poboljšanja godišnjeg rezultata finansijskih institucija koje u većem obimu poseduju vlasničke hartije od vrednosti u svojim bilansima.

Kao posledica pojačane aktivnosti investitora pojedine akcije su značajno povećale svoje vrednosti. Tako imamo da su akcije Univerzal banke skočile preko 51% na nedeljnom nivou, sa zavidnim prometom od 53 miliona RSD, dok su kod ostalih akcija koje ulaze u grupu onih sa najvećim rastom prometi bili prilično slabi. Tako su akcije zemunskog proizvođača autobusa Ikarbusa skočile 49,6% sa prometom od 1,4 miliona RSD, dok su akcije Globos osiguranja skočile 42,8%, uz promet od 330 hiljada dinara. To najbolje govori o nelikvidnosti, odnosno plitkosti srpskog tržišta kapitala, gde se sa malim prometima na većem broju akcija, mogu praviti značajne promene cena.

Među gubitnicima prednjačila je akcija Dijamanta iz Zrenjanina, koja je sa 130 hiljada RSD prometa, izgubila na vrednosti 30,1%, dok je drugi bio Simpo iz Vranja, sa gubitkom od 14,4%.

Među najtrgovanijim akcijama, vodeće mesto je očekivano zauzela AIK banka sa prometom od 341 miliona RSD, drugo mesto je nenadano zauzeo Metalac iz Gornjeg Milanovca sa 98 miliona RSD prometa, dok se na treće mesto plasirao Ratko Mitrović iz Beograda sa 96 miliona RSD prometa.

Posle perioda u kome su indeksi beležili nove istorijske minimume, dvocifreni porast indeksa je malo popravio godišnji rezultat Beogradske berze. Indeks Belex 15 je sa rastom od 12,3% došao do godišnjeg pada od 76,7%, čime je zadržao svoju poziciju među regionalnim berzama sa najvećim padom. Gori rezultat beleži jedino indeks Sofijske berze Sofix sa padom od 79,7%, dok je indeks crnogorske Montenegro berze Moste zabeležio pad od 76% od početka godine. Berze razvijenih tržišta su uglavnom zabeležila negativne rezultate, osim japanskog indeksa Nikkei 225, koji je porastao 1,76%.

Investicioni fondovi su različito reagovali na porast vrednosti berzanskih indeksa, tako da je 9 fondova zabeležilo rast vrednosti investicionih jedinica, dok su 4 fonda iskazala manje vrednosti investicionih jedinica u odnosu na kraj prethodne nedelje. Najveći rast su imali fondovi KD Ekskluziv i Hypo Balance sa 2,8% i 1,9% rasta vrednosti investicione jedinice, dok su najveći pad imali fondovi Raiffeisen Akcije i Focus Premium sa 3,6%, odnosno 2,15% pada vrednosti investicionih jedinica. Imovina fondova se smanjila 42,7 miliona RSD i na dan 26.12.2008. godine iznosila je 18 miliona EUR, pri čemu su 73,4% učešća u toj imovini imali fondovi rasta vrednosti imovine.
 
 
Protekla nedelja na Beogradskoj berzi  
 

            Proteklu nedelju na Beogradskoj berzi obeležilo je značajno povećanje prometa, koji je sa skoro 10 miliona evra, veći u odnosu na prethodnu nedelju za 120%. U ukupnom prometu akcije su učestvovale sa 83%, i u okviru tog prometa 82% je činio promet najlikvidnijih akcija, koje ulaze u sastav indeksa Belex 15.

            Najtrgovanija je bila akcija AIK banke iz Niša, koja je sa 206.232 akcije ostvarila 406,6 miliona RSD prometa, pri čemu je više od 75% tog prometa ostvaren u okviru dogovorenih transakcija. Drugo mesto je zauzela Komercijalna banka iz Beograda sa 37 miliona RSD, dok se na treće mesto probila, pomalo zaboravljena, akcija preduzeća Ratko Mitrović iz Beograda. Očigledno je da za akcije tog preduzeća, koje je Akcijski fond oglasio na prodaju, postoji određeni broj kupaca koji su spremni da plate i malo višu cenu od tržišne, obzirom da je svakog dana najveći deo ponude apsorbovan.

            U trgovanju obveznicama istakla se serija koja dospeva 31. maja 2016. godine sa 1,8 miliona evra prometa, i ono što je karakteristika za tu seriju je da se dobrim delom koristi za plaćanja preduzeća iz drugog kruga aukcijske prodaje kod Agencije za privatizaciju.

            Među akcijama koje su imale najveći rast, prednjačila je akcija Bambija iz Požarevca, koja je sa 3,8 miliona RSD prometa porasla 11%, dok je drugo mesto zauzela pomenuta akcija Ratka Mitrovića sa rastom od 8,9% na nedeljnom nivou. Gubitnike je predvodio Pupin Telekom koji je sa samo 170 hiljada RSD prometa smanjio svoju vrednost preko 24%, a sledila ga je Metals banka, koja je uz 8,2 miliona RSD prometa pala 23%.

            Indeski su nastavili da beleže nove istorijske minimume, pri čemu se indeks Belex 15 zaustavio na vrednosti 479,48, uz nedeljni pad od 8,8%, dok je Belex Line pao 5,4% na vrednost od 1.083,68. Regionalno posmatramo, indeks Belex 15 je opet u društvu najvećih gubitnika od početka godine sa padom od 79,3%, dok mu društvo prave jedino indeks Sofijske berze SOFIX sa 79,8% pada i indeks crnogorske Montenegro berze  sa 79,5%. Ostale regionalne berze su uglavnom pretpele manje padove, dok su ti padovi na berzama razvijenih tržišta ispod 47% od početka godine.
Investicioni fondovi su zabeležili još jednu nedelju pada investicionih jedinica i smanjenja imovine, pri čemu se ukupna imovina koje svi otvoreni fondovi imaju pod upravom, smanjila se na vrednost od 18,94 miliona EUR. Od 14 fondova koji posluju na srpskom tržištu, 12 je zabeležilo pad na nedeljnom nivou, dok su dva zabeležila povećanje vrednosti svojih investicionih jedinica. Tu se ističe Focus Novčani Fond, koji zahvaljujući svojoj konzervativnoj investicionoj politici neulaganja u akcije, beleži konstantna povećanja vrednosti svoje investicione jedinice. Takođe, među 6 fondova koji su zabeležili povećanje svoje imovine, prvo mesto zauzima Focus Novčani Fond, dok je na drugom mestu fond rasta vrednosti imovine KD Ekskluziv.

 
 
Saopštenje za medije
Izazovna 2008. godina
 
 
Poslovna 2008. godina bila je izazov za sve učesnike na tržištu kapitala. FIMA Invest i u ovakvoj godini punoj iskušenja ipak je uspela da realizuje većinu svojih planova i trenutno upravlja sa jednim otvorenim i jednim zatvorenim investicionim fondom.

            FIMA ProActive, otvoreni investicioni fond rasta vrednosti imovine, zadržao je lidersku poziciju u industriji na osnovu najvećeg tržišnog učešća.  U maju 2008. godine FIMA Invest je osnovala i prvi zatvoreni investicioni fond FIMA SEE Activist. Kroz aktivistički pristup ovog fonda, profesionalni tim FIMA Investa uticao je na podizanje nivoa korporativnog upravljanja posetivši preko 100 kompanija i uzimajući aktivnog učešća na Skupštinama akcionara.     
FIMA Invest je učestvovala i na konferenciji pod radnim nazivom „Razvoj tržišta kapitala" u organizaciji Komisije za hartije od vrednosti Republike Srbije i USAID-a.

            „U 2009. godini planiramo da dosadašnju kvalitetnu saradnju sa renomiranim institucijama proširimo i inteziviramo kako bismo zajedničkim snagama unapredili razvoj fondovske industrije, za koji je neophodno formiranje pozitivnog stava kod naših građana. Preduslov za to jeste dostupnost informacija o transparentnom poslovanju i poznavanje proizvoda, i upravo na tome ćemo nastaviti da radimo u idućoj godini “ izjavila je Jelena Trivanović, direktor prodaje  FIMA Investa.

            Na polju edukacije građana FIMA Invest je, u 2008. godini, u saradnji sa Centrom za edukaciju i stručno obrazovanje pri Privrednoj komori Srbije započela višemesečni projekat organizacije i održavanja niza predavanja u regionalnim privrednim komorama širom Srbije. Polaznici stručnih kurseva u organizaciji  Beogradske berze, imali su prilike da slušaju predavanja i interaktivno diskutuju sa predavačima iz FIMA Investa, a sve u cilju približavanja načina poslovanja društava za upravljanje investicionim fondovima i njihovih finansijskih proizvoda.  

Maja Petrović
Marketing & PR menadžer

 

 
 

Miholjsko leto na berzi

 

 

            Od kada su zajednički preduzete antikrizne mere u SAD-u i EU, oporavak pomenutih berzanskih tržišta je iniciran, tako da su indeksi svetskih berzi juče bili „zeleni“. Akcije svetskih banaka ovih dana beleže rast. Regionalna tržišta takođe su pratila ovaj trend. Indeksi Beogradske berze danas su takođe bili u plusu, iako znatno manjem u odnosu na juče, Belex15 2,93% a BelexLine 1,77%. Izgleda kao da je na berzu stiglo miholjsko leto.

            Međutim, optimizam za naše tržište kapitala se temelji na stanju naše ekonomije i najavi stranih direktnih ulaganja. Srpska ekonomija će ove godine imati stopu rasta od oko 6,5% dok će inflacija verovatno biti jednocifrena. Ugovor sa kompanijom FIAT vredan oko milijardu EUR je potpisan i pozitivni efekti njegovog zaključivanja će biti višestruki i dugoročni. U 2009. godini planirane su i realizacije najavljivanih inicijalnih javnih ponuda (IPO kompanije Telekom), što će svakako pospešiti likvidnost domaćeg tržišta kapitala i zainteresovati investitore. Srbiji će svake godine biti dostupno 190 miliona evra za razvoj regiona u okviru pretpristupnih fondova EU.

            U takvoj jednoj klimi, akcije najprofitabilnijih kompanija na Beogradskoj berzi, koje su sada ispod knjigovodstvene vrednosti, predstavljaju veoma dobru priliku za dugoročne ulagače da grade ili pojačavaju svoje pozicije. Ulagači čiji portfelji su pretrpeli veći pad vrednosti (kao posledica pada vrednosti akcija i investicionih jedinica) svakako treba da na svoju investiciju gledaju kao na dugoročan ulog i produže svoj investicioni horizont. Kupovinom akcija i investicionih jedinica sada kada su cene nisko, kreirali bi deo portfelja koji bi doneo brži i veći prinos sa prvim kontinuiranim oporavkom tržišta.

            Cilj svakog investitora jeste uvećanje plasiranog kapitala, te je stoga potrebno jasno slediti put koji nas ka tom cilju vodi, ne dozvoljavajući da strah i panika diktiraju sledeći potez. Sada treba biti racionalan investitor i rukovoditi se izrekom strpljenje je vrlina imajući u vidu da je osnovni princip ulaganja kupovati postepeno kada su cene nisko, a napuštati pozicije postepeno kada su cene visoko. 

Vladimir Pavlović, CFA
Portfolio manager fonda FIMA ProActive

 

 

Erste Invest - lider u regionu, od sada i u Srbiji

 

 

Dana 10. oktobra 2008. Društvo za upravljanje investicionim fondovima Erste Invest a.d. otpočinje sa upisom investicionih jedinica svog balansiranog investicionog fonda Erste Balanced


            Nakon što je krajem avgusta od Komisije za hartije od vrednosti dobilo odobrenje za rad, Društvo za upravljanje investicionim fondovima Erste Invest a.d.10. oktobra počinje sa upisom investicionih jedinica svog prvog fonda - Erste Balanced. Time se Srbija svrstala u niz zemalja u kojima uspešno deluju članice grupacije Erste Asset Management, koja upravlja kapitalom u visini od oko 45 milijardi eura. Tim povodom, razgovarali smo sa Marijom Medenicom, direktorkom i predsednicom Izvršnog odbora Društva.

SRBportfolio: Tržišta akcija su u padu već duže od jedne godine, kako u svetu, tako i kod nas. Da li je u pitanju korekcija cena koje su bile nerealno visoke ili se suočavamo sa krizom?
            Beogradska berza imala je svoj vrhunac u maju 2007. i od tada je zaista u oštrom padu. Smatram da je u pitanju kombinacija dveju uzroka - korekcije previsokih cena, ali i delovanja spoljnih faktora, od kojih je najznačajniji kriza hipotekarnog tržišta u Sjedinjenim Državama. Svedoci smo jednog procesa "prelivanja krize" preko Atlantika u Evropu, naš region i našu zemlju. Mesta za optimizam ipak ima i mnogi analitičari skreću pažnju da se kriza tržišta američkog tipa neće u istoj formi i obliku pojaviti u Evropi, a naročito ne u zemljama u razvoju. Za razliku od američkog bankarskog i berzanskog tržišta, koja su karakterisana kao visoko liberalna, evropska i tržišta zemalja u razvoju su daleko striktnije regulisana, tako da se "američki scenario" teško može ponoviti. Stoga se pozitivni i optimistični tonovi čuju i iz EU, ali i iz zemalja okruženja.

SRBportfolio: Koju poslovnu strategiju razvija Vaše Društvo?
            S obzirom na stanje svetskog i domaćeg finansijskog tržišta, odlučili smo da u prvom periodu startujemo sa balansiranim fondom, čiji će portfolio karakterisati minimalan broj vlasničkih hartija od vrednosti, upravo zbog drastično povećanog rizika ulaganja u akcije. Ukoliko parametri poslovanja do kraja kalendarske godine budu pozitivni, nameravamo da osnujemo još jedan investicioni fond - fond rasta vrednosti imovine. 
Investiranje u balansirani fond nosi potencijal za ostvarenje stabilnih stopa prinosa uz umereno niski rizik pa stoga predstavlja optimalan mehanizam investiranja za male i srednje investitore. U tom smislu, Erste Balanced fond namenjen je svim fizičkim i pravnim licima - investitorima koji žele da na duži vremenski period investiraju u veliki broj kvalitetnih domaćih i stranih dužničkih i vlasničkih hartija od vrednosti i da od toga imaju finansijsku korist.

SRBportfolio: Koje su vaše prednosti u odnosu na oštru konkurenciju i zašto bi baš sada trebalo investirati u vaš Fond?
            Erste grupacija upravlja imovinom oko 350 investicionih fondova "teških" preko 45 milijardi eura. Tokom 43 godine koliko se bavi ovom vrstom poslovanja, grupacija je stekla ne samo lidersku poziciju na tržištu centralne i istočne Evrope, već i izuzetan know-how. Znanje koje je grupa stekla radeći na pomenutim tržištima nalazi se našem Društvu u potpunosti na raspolaganju, što nam omogućuje da iskustva koja smo stekli u proteklom periodu primenimo u Srbiji.
Politička i ekonomska stabilizacija Srbije očitava se u očekivanom privrednom rastu, investicionom bumu, nastavku evropskih integracija i privođenja tranzicije kraju. Imajući to u vidu, očekujemo i razvoj domaćeg finansijskog tržišta. Besplatna podela akcija i najavljeno listiranje domaćih javnih preduzeća na berzi doprineće uvećanju vrednosti i produbljivanju tog tržišta, uz najavljeno smanjenje poreza na kapitalnu dobit i pojavu municipalnih obveznica i novih emisija državnih obveznica.
U tom svetlu, očekujemo da naš Fond izbegne drastičan pad vrednosti drugih fondova na tržištu koji je usledio nakon proglašenja nezavisnosti Kosova i izbora. Ukoliko se situacija na međunarodnim finansijskim tržištima konsoliduje, očekujemo da će Beogradska berza ponovo početi da beleži rast, naročito ako se uzme u obzir trenutna nerealno niska vrednost njenih indeksa.
Kako će u strukturi portfolija Fonda dominirati dužničke hartije od vrednosti, novčani depoziti i ostali instrumenti tržišta novca dostupni u regionu, izloženost volatilnosti tržišta akcija biće znantno smanjena u odnosu na fondove rasta vrednosti imovine kojih je u Srbiji najviše i koji pre svega ulažu u akcije kompanija listiranih na Beogradskoj berzi.

SRBportfolio: Gde se može izvršiti upis investicionih jedinica fonda Erste Balanced?
            Javni poziv za upis i uplatu investicionih jedinica Erste Balanced fonda trajaće od 10. oktobra do 8. novembra 2008. i u tom periodu bilo koje fizičko ili pravno lice može izvršiti uplatu najmanje jedne jedinice, čija je početna cena 1000 dinara. Upis se može izvršiti u bilo kojoj filijali Erste Banke u Srbiji ili u sedištu Društva za upravljanje fondovima u Beogradu, na Obilićevom vencu br. 8.

 

 

Prvi domaći otvoreni fond očuvanja vrednosti imovine

 

            Drutšvo za upravljanje investicionim fondovima Focus invest pokreće prvi otvoreni investicioni fond očuvanja vrednosti imovine u Srbiji - Focus novčani fond. Focus invest je, zbog nestabilnosti na svetskom finansijskom tržištu i procene budćeg kretanja odlučio da kreira novi proizvod koji obezbeđuje investitorima sigurnost i stabilan dnevni prinos. Za razliku od postojećih fondova na domaćem tržištu, Focus novčani fond sredstva neće plasirati u akcije, već u novčane depozite kod domaćih poslovnih banaka i banaka sa sedištem u EU, odnosno OECD. Sredstva se takođe plasiraju u niskorizične vrednosne papire - dužničke hartije od vrednosti sa rokom dospeća do godinu dana čiji su izdavaoci Narodna Banka Srbije, Republika Srbija i ostali emitenti predviđeni Zakonom o tržištu hartija od vrednosti. Focus novčani fond svojim investitorima će obezbediti siguran prinos i dnevnu likvidnost, uz minimalan rizik i troškove.Cilj investicione politike novog fonda na srpskom tržištu jeste ostvarivanje prinosa većeg ili istog kao kod depozita po viđenju i oročenja na kraći vremenski rok. Za Focus novčani fond neće biti ulaznih i izlaznih naknada, osim naknade za upravljanje od 1,55 odsto na godišnjem nivou. Javni poziv za upis i uplatu investicionih jedinica objavljuje se 24. septembra i trajaće do 8. oktobra.

 

 

Novi investicioni fond - Erste Invest

 

            Na srpskom tržištu pojavljuje se 14. otvoreni investicioni i treći balansirani fond - Erste Invest, za koga će javni poziv za upis i uplatu investicionih jedinica po početnoj vrednosti od 1.000 dinara biti objavljen uskoro. Fond će najmanje 85 odsto svoje vrednosti imovine ulagati u dužničke i vlasničke hartije od vrednosti, pri čemu ulaganje u dužničke hartije i novčane depozite ne može da bude manje od 35 ni veće od 65 odsto vrednosti imovine. "Strateški cilj Erste balansiranog fonda jeste da profesionalnim strategijama obezbedi dugoročan, kontinuiran i stabilan rast vrednosti imovine članova uz minimiziranje izloženosti riziku", istakla je predsednica Izvršnog odbora Erste investa Marija Medenica. Erste grupa Srbiju vidi kao izuzetan potencijal za upravljanje imovinom, s obzirom da je poslovanje na tom segmentu tek počelo, kao i da se očekuje da visok rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u narednim godinama, što bi trebalo da dovede i do snažnog rasta lične imovine.

 

 

Novi otvoreni investicioni fond - Hypo Balance

 

Hypo Balance

 

            Otvoreni investicioni fond Hypo Balance juce je poceo sa radom upisom u Registar investicionih fondova po resenju Komisije za hartije od vrednosti (www.sec.sr.gov.yu). Vec od danas vrednost investicione jedinice otvorenog investicionog fonda Hypo Balance moze se pratiti putem internet sajta www.hypoinvestments.rs i dnevnog lista Politika. Svi zainteresovani investitori mogu kupiti investicione jedinice u sedistu Drustva u Beogradu, Bulevar Mihaila Pupina 6 ? VIII sprat, kao i u svim poslovnicama Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. (www.hypo-alpe-adria.co.yu) Beograd i preko ovlascenih posrednika.

            Hypo Balance je balansirani otvoreni investicioni fond i karakterise ga balansirano investiranje u akcije akcionarskih drustava, duznicke hartije od vrednosti i depozite. Namenjen je svim fizickim i pravnim, domacim i stranim licima, koji posredstvom fonda zele da investiraju u veci broj kvalitetnih domacih i stranih vlasnickih i duznickih hartija od vrednosti sa ciljem ostvarenja stabilne stope prinosa uz umereni rizik. Balansirani fondovi po pravilu nose umereni potencijal za vise prinose ali i manji stepen rizika od fondova koji pretezno ulazu u vlasnicke hartije od vrednosti (akcije). Hypo Balance otvorenim investicionim fondom upravlja Drustvo za upravljanje investicionim fondovima Hypo Investments a.d. iz Beograda, ciji je osnivac Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Beograd.

 

 

Društvo AC Fondovi objavilo Javni poziv za upis investicionih jedinica

 

            Dana 07.06.2008. godine AC Fondovi - Društvo za upravljanje investicionim fondovima a.d. Beograd - objavilo je Javni poziv za upis i uplatu investicionih jedinica. Javni poziv traje 30 dana, počev od 09.06.2008. godine, zaključno sa 08.07.2008. godine. Početna vrednost investicione jedinice za vreme trajanja javnog poziva iznosi 1.000,00 RSD. U toku trajanja javnog poziva, naknada za kupovinu investicionih jedinica se neće naplaćivati. Upis investicionih jedinica se može izvršiti u sedištu Društva u Beogradu, Knez Mihailova 9, kao i kod posrednika, čiji spisak se može naći na web lokaciji http://www.ac-fondovi.com/code/navigate.php?Id=8

 

 

Fima Invest objavila javni poziv za fond Fima Southern Europe Activist

 

Fima Invest

 

            Fima je saopštila da je 22. maja 2008. godine Komisija za hartije od vrednosti Republike Srbije odobrila zahtev za osnivanje zatvorenog investicionog fonda Fima Southern Europe Activist. Prema rečima Milana Marinkovića, direktora društva FIMA Invest, osnivačka skupština akcionara Fonda i završne radnje oko registracije fonda očekuju se u prvoj nedelji jula. Investiciona politika Fima Southern Europe Activist fonda, prema navodima iz saopštenja, biće zasnovana na fokusiranom investiranju u portfolio sa umerenim brojem prinosa većim od stope rasta berzanskih indeksa na referentnim tržištma. Fima Southern Europe Activist, kako i samo ime kaže, biće fond koji će nastojati da "aktivističkim" pristupom učestvuje u procesima korporativnog upravljanja i da se zalaže za kreiranje dodate vrednosti unapređenjem poslovanja i transparentnosti rada kompanija u čije hartije od vrednosti investira.  Početna vrednost jedne akcije tokom javnog poziva iznosiće 10.000 dinara, a kupci akcija mogu biti domaća i strana lica.

 

 

Citadel osnovao prvi zatvoreni fond

 

Citadel Asset Management

 

Društvo za upravljanje investicionim fondovima Citadel Asset Management dobilo je dozvolu za rad prvog zatvorenog investicionog fonda u Srbiji - Trijumf elit


            Najniži iznos uplate u zatvoreni investicioni fond biće 100 puta veći nego u otvoreni. Investiciona politika fonda Trijumf elit biće da više od polovine vrednosti svoje imovine ulaže u akcije akcionarskih društava kojima se ne trguje na berzi, kao i udele ortačkih, komanditnih i društava sa ograničenom odgovornošću u Srbiji.
Ulaganje u fond namenjeno je svim zainteresovanim investitorima, a prvenstveno onim koji su spremni da preuzmu veći rizik uz mogućnosti da dugoročno ostvare značajne prinose.

            Društvo Citadel Asset Management namerava da uskoro objavi javni poziv za upis i uplatu akcija ovog zatvorenog investicionog fonda u okviru kojeg će biti emitovano i distribuirano 250 akcija.
Nominalna vrednost jedne akcije iznosiće 100.000 dinara, što je i minimalan iznos uplate u ovaj fond.
Javni poziv za upis i uplatu akcija tog zatvorenog investicionog fonda trajaće najviše 60 dana, a u tom periodu će biti održana Osnivačka skupština fonda, nakon čega sledi dobijanje rešenja o odobrenju izdavanja akcija fonda, upis u registar Agencije za privredne registre i Registar investicionih fondova Komisije za hartije od vrednosti.
Investiranje će početi odmah po upisu u Registar investicionih fondova, što se očekuje početkom septembra, dok se listiranje akcija fonda na Beogradskoj berzi očekuje oko mesec i po kasnije.

            Generalni direktor Citadel Asset Managementa Aleksandar Krtinić kaže da je vrsta zatvorenih investicionih fondova kojoj pripada fond Trijumf elit u pogledu ulaganja znatno fleksibilnija od otvorenih investicionih fondova, jer sredstva ne mora da plasira samo u akcije firmi kojima se trguje na berzi, već i u mnoge drugačije projekte. Ovom prilikom, on je izhavio: "Zahvaljujući tome, zatvoreni investicioni fond Trijumf elit biće znatno slobodniji u svom investiranju, a to će se nesumnjivo odraziti na prinose akcija tog fonda i zadovoljstvo njegovih akcionara“.

 

 

KomBank IN FOND - Pravo vreme za ulaganje

 

KomBank IN FOND

 

Danilo Vuksanović, direktor i član Upravnog odbora KomBank IN FOND-a, za posetioce našeg portala otkriva zašto je dobro sada ulagati u srpsku berzu i investicione fondove.


Gospodine Vuksanoviću, kako ocenjujete tajming pojavljivanja poziva Vašeg Fonda za upis investicionih jedinica?

           
Početak rada investicionog fonda KomBank IN FOND predstavlja rezultat poslovne strategije Komercijalne banke i dinamike njene realizacije. Realizujući planove, mi smo vrlo pažljivo pratili kretanja na domaćem i svetskom tržištu i - shodno tome - doneli odluku da sa radom počnemo u trenutku za koga smatramo da je izuzetno povoljan za početak našeg poslovanja.

U čemu se sastoji povoljnost sadašnjeg trenutka?
            Vreme za ulaganje u investicione fondove i berzu je povoljno. Cene su niske, negde na nivou od pre dve godine, što je svakako odličan momenat za kupovinu, ulazak na tržište. Procenjujemo da je period pada za nama, odnosno da je tržište trenutno u fazi stabilizacije i da nas očekuje period rasta. Naravno, očekujemo i da se stvore povoljniji uslovi za dolazak ozbiljnih investicionih "igrača". Mi smo u Srbiji i do sada imali neke respektabilne strane investitore, iz Slovenije, Hrvatske, Skandinavije... ali dolazi vreme kada će i kod nas ući još ozbiljniji i veći investitori koji planiraju i rade na duge staze.

Dosta je bilo reči o korporativnim investitorima. Šta nam možete reći o građanima kao investitorima - u ovom slučaju, kupcima investicionih jedinica?
            Mislimo da su njihova uloga i potencijal koji poseduju do sada u velikoj meri bili neiskorišćeni i da je to segment na koji ubuduće ozbiljno računamo, prevashodno zbog toga što su investicioni fondovi i nemenjeni fizičkim licima. U KomBank IN FOND-u očekujemo dobar odziv građana na naš poziv da upišu naše investicione jedinice. U tom pogledu, mi se oslanjamo na poverenje koje su oni i do sada davali Komercijalnoj banci, a koje se manifestuje u tome da je ona danas najveća domaća banka i da je lider u mnogim oblastima, uključujući i iznos devizne štednje koji joj je poveren upravo od strane stanovništva.
Osnivanjem ovog investicionog fonda, Komercijalna banka je praktično proširila svoju ponudu na finansijskom tržištu Srbije, omogućivši svojim postojećim i budućim klijentima da i kroz njega uvećavaju svoj kapital. Građanin time dobija mogućnost da bira na koji način želi da investira, u skladu sa njegovim željama, mogućnostima i očekivanjima po pitanju izvesnosti, visine i brzine prinosa.

Kako ocenjujete stepen upoznatosti naše javnosti sa radom investicionih fonova uopšte?
           
Dosta bi toga još trebalo učiniti po tom pitanju i tu bi vodeću ulogu, osim finansijskih institucija, trebalo da preuzmu i mediji. Mogu da kažem da službenici Komercijalne banke imaju iskustvo i znanje koje im omogućuje da svakoj zainteresovanoj osobi pruže na licu mesta neophodne informacije u vezi sa pristupanjem Fondu i njegovim radom. Široka rasprostranjenost filijala Banke u kojima se može sklopiti ugovor i izvršiti kupovina investicionih jedinica predstavlja veliku pogodnost koju nudimo.

Do kada se može izvršiti upis investicionih jedinica Fonda?
            Upis investicionih jedinica može se izvršiti po jedinstvenoj ceni od 1.000,00 RSD do 23.05.2008. godine, a nakon toga upis i uplata mogu se vršiti po ceni investicione jedinice koja bude važila za taj dan.
U toku trajanja Javnog poziva, odnosno do 23.05.2008. godine, svi kupci investicionij jedinica fonda KomBank IN FOND biće oslobođeni troškova ulazne provizije kao i administrativnih troškova.

 

 

Kombank Infond počeo upis jedinica

 

KomBank IN FOND

 

            Društvo za upravljanje investicionim fondovima Kombank invest iz Beograda počelo je upisivanje jedinica investicionog fonda Kombank Infond. Kombank Infond je otvoreni investicioni fond rasta vrednosti imovine, koji će najmanje 75 odsto sredstava ulagati u akcije domaćih i stranih kompanija. Investiocina jedinica po ceni od 1.000 dinara moći će da se kupi do 23. maja bez provizije, a spisak uplatnih mesta objavljen je na internet adresi Kombank investa (www.kombankinvest.com). Naknada za upravljanje imovinom iznosi tri odsto, od vrednosti imovine fonda na godišnjem nivou. Vlasnik Društva za upravljanje investicionim fodovima Kombank invest je beogradska Komercijalna banka, a osnovni kapital tog društva je 20 miliona dinara.

 

 

TRIUMPH čvrsto na tronu

 

Aleksandar Krtinić

 

Uprkos turbulencijama na berzi vrednost investicione jedinice Citadelovog fonda TRIUMPH raste iz dana u dan, potvrđujući da se, pre svega zahvaljujući znanju i kvalitetu, može uspešno poslovati i u nepovoljnim uslovima


            U uzburkanom moru Beogradske berze ovih dana kormilo najčvršće drži Citadelov investicioni fond TRIUMPH, ploveći sigurno ka mirnoj luci. „Zelena zona” uspešnog poslovanja za stručnjake ovog fonda ni u teškim trenucima kroz koje prolazi srpsko tržište finansija nije nedostižan, već cilj koji ostvaruju iz dana u dan. Vrednost investicione jedinice otvorenog investicionog fonda TRIUMPH od sredine marta nalazi se na prvom mestu liste investicionih jedinica svih fondova rasta vrednosti imovine koji posluju u Srbiji.

            Na taj način, TRIUMPH je postao jedini fond koji na domaćem tržištu beleži konstantan rast prinosa, za razliku od svih drugih fondova čija je vrednost investicionih jedinica samo od početka 2008. godine opala za u proseku devet odsto.
- Dosta dugo i pažljivo smo pripremali investicionu strategiju fonda TRIUMPH.
Svaka naša odluka zasnovana je na temeljnim analizama i pouzdanim predviđanjima kretanja brojnih hartija na Beogradskoj berzi. Drago nam je što je takav pristup od samog starta dao odlične rezultate i naša namera je ne samo da nastavimo sa tim, već i da stalno unapređujemo čitav koncept – istakao je Aleksandar Krtinić, generalni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Citadel Asset Management. Prema njegovim rečima, posledice aktuelnog trenda na Beogradskoj berzi nisu se negativno odrazile na poslovanje fonda TRIUMPH i kretanje njegove investicione jedinice.
- Toga su naročito svesni svi članovi našeg fonda. Mnogi od njih su nam u toku proteklih dana čestitali na ostvarenim rezultatima, što je samo dodatna potvrda uspešnosti načina na koji je Citadel Asset Management ušao u celu ovu priču – zaključuje Krtinić.

            Zaminljivo je napomenuti da je u periodu od 22. februara (kada je završen javni poziv za upis i uplatu investicionih jedinica fonda TRIUMPH) do danas vrednost indeksa Belex 15, koji prati kretanje najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi pao za nešto više od 19 odsto. Sve to samo potvrđuje da je i na ovdašnjem tržištu moguće ostvariti značajan rast dok drugi padaju. Kompanija Citadel i investicioni fond TRIUMPH su upravo dokaz tome. Izazovi i način na koji se nose sa njima su ono što hrabre odvaja od prosečnih. TRIUMPH za sada neustrašivo preskače hridi uzburkanog srpskog tržišta, što svedoči o jasnom planu, viziju i ozbiljnim proračunima stručnjaka tog Društva. A koliki uspeh mogu ostvariti u povoljnijim uslovima već sada se da naslutiti…

Ekipa sajta srbportfolio.com

 

 

Put do mirne starosti

 

Raiffeisen FUTURE

 

Raiffeisen FUTURE dobrovoljni penzioni fond imao najveći realni prinos u prošloj godini – 9,36 odsto

   
            Ulaganje u dobrovoljne penzione fondove donosi mirnu i sigurnu starost. Najavljena reforma penzionog sistema u Grčkoj – duži radni vek i manja penzija, dovela je do generalnog štrajka građana ove republike. Slična reforma verovatno očekuje i Srbiju, a tada će u velikoj prednosti biti oni koji su o starosti mislili na vreme – ulažući u dobrovoljne penzione fondove.

            Raiffeisen FUTURE a.d. društvo za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondom, trenutno je najuspešnije u ovoj oblasti u Srbiji. Snežana Ristanović, direktorka, zadovoljna je uspehom koji je društvo postiglo u proteklih godinu dana.
– Ostvarili smo najveći realni prinos u celoj industriji u poslednjih godinu dana. Postoje tri vrste prinosa koje se u poslovanju penzionih fondova uzimaju u obzir i objavljuju. Realan prinos Raiffeisen FUTURE – a, koji je najbolji pokazatelj uspešnosti fonda, od 3. januara do 31. decembra 2007. godine bio je 9,36 odsto. Ako uzmemo u obzir koliko turbulencija je bilo na Beogradskoj berzi u tom periodu, ostvarili smo izuzetan uspeh. – rekla je Ristanovićeva.
Ona je istakla da je diskutabilno uverenje da su penzioni fondovi pre svega namenjeni mladima.
– Mladi jesu jedna od naših ciljnih grupa, ali i oni koji imaju desetak godina do penzije mogu mnogo da učine za svoju budućnost ukoliko se odluče da ulažu u neki od penzionih fondova. Njima se takođe obraćamo i trudimo se da probudimo svest o važnosti ulaganja u mirnu starost – objasnila je naša sagovornica.

            Ristanovićeva ukazuje na još jednu predrasudu kad je reč o penzionim fondovima.
– Penzioni fondovi nisu privilegija bogatih. Naprotiv, oni su šansa za srednje i siromašnije slojeve društva. Svesni smo da je teško ljude uveriti u to da treba mesečno izdvojiti 1.000 dinara, dve, tri, kad sa druge strane jedva sastavljaju kraj s krajem. Ipak, obrazovanjem građana i podizanjem nivoa svesti po ovom pitanju, uverena sam da će i broj onih koji ulažu u dobrovoljne penzione fondove drastično porasti – jasna je Ristanovićeva.

            Za penziju jednog penzionera u Srbiji, potrebno je da radi tri i po zaposlena. S obzirom na to da smo stara nacija i da je problem nezaposlenosti veoma izražen, jasno je da postoji deficit u državnom penzionom fondu. To praktično znači da se manjak novca u penzionom fondu (50 odsto) nadoknađuje iz budžeta. Preciznije – od građana poreskih obveznika. S druge strane građani Srbije ne ulažu dovoljno novca u dobrovoljne penzione fondove. Snežana Ristanović očekuje da se u edukaciju stanovništva i popularizaciju dobrovoljnih penzionih fondova uključi država.
– Gotovo da je zanemarljiv broj zemalja u svetu gde isključivo država preuzima odgovornost za primanja starih, odnosno isplatu penzija. Zemlje u okruženju su daleko ispred nas kad govorimo o reformi penzionog sistema. Zato očekujemo od države da preduzme odlučnije korake na ovom polju – napomenula je Ristanovićeva.

            Dobro je što Srbija ima Zakon koji ovu oblast reguliše i što je sistemski III stub postavljen isto kao i u drugim zemljama. Naša sagovornica skrenula je pažnju da bi trebalo omogućiti nešto veći manevarski prostor fondovima (veći procenat ulaganja u depozite banaka), s obzirom na to da je prostor za ulaganje u našoj zemlji relativno mali.
– U dobrovoljni penzioni fond građani mogu ulagati putem tzv. penzionog plana ili individualnog ugovora o članstvu, s tim što u drugom slučaju pojedinac može samostalno da promeni fond. Prednost našeg fonda je i u dostupnosti članovima. U bilo kojoj ekspozituri Raiffeisen banke naši članovi mogu dobiti sveobuhvatnu uslugu. Želimo da nastavimo sa dobrim poslovanjem i opravdamo poverenje onih koji su uložili novac kod nas – objasnila je Ristanovićeva.

            „Raiffeisen FUTURE” je za godinu dana stekao 5.500 članova koji mesečno u proseku ulažu 4.180 dinara što je rekord u Srbiji.
– Bavimo se poslom koji zahteva veliko znanje i kvalitet. S druge strane, nažalost, građani Srbije nisu dovoljno upoznati sa radom i prednostima penzionih fondova. Pojednostavljeno, kod nas ulažete novac koji mi uvećavamo dobrom investicionom politikom. Posle 53 godine života najranije, možete podići ono što ste uložili uvećano za prinos. Novac vam možemo isplatiti odjednom, programiranom isplatom, kupovinom anuiteta, ili kombinacijom ovih načina. Na vama je da uživate u mirnoj starosti…

Ekipa sajta srbportfolio.com

 

 

Sa radom investicionih fondova upoznat svaki drugi građanin

 

Citadel Asset Management

 

            Sa postojanjem i radom investicionih fondova na srpskom tržištu upoznato je tek nešto više od polovine građana naše zemlje starijih od 18 godina, pokazali su rezultati nedavnog istraživanja Društva za upravljanje investicionim fondovima Citadel Asset Management. Prema nalazima tog istraživanja, obavljenog pod nazivom „Investicioni fondovi u Srbiji – Koliko ih građani poznaju“, 51 odsto ispitanika izjavilo je da je upoznato sa postojanjem i radom investicionih fondova u našoj zemlji, dok je ostalih 49 odsto ispitanika reklo da ne zna odgovor na pitanje: Šta su to investicioni fondovi?

            Rezultati Citadelove analize pokazuju i to da su u ovu tematiku mnogo više upućeni stanovnici urbanih sredina (58 odsto), za razliku od stanovnika ruralnih područja gde je sa postojanjem i radom investicionih fondova upoznato svega 39 odsto građana.
Posmatrano prema kriterijumu radno-svojinskog statusa, najinformisaniji o investicionim fondovima su preduzetnici i samozaposlena lica (74 odsto), zatim zaposleni (66 odsto) i učenici/studenti (63 odsto). S druge strane, najmanje znanja o ovoj temi imaju domaćice, među kojima je svega 25 odsto onih koje su izjavile da znaju šta su investicioni fondovi?
– Formiranje kolektivne svesti o prednostima ulaganja u investicione fondove je postupan proces i posao koji je nemoguće uraditi preko noći. Međutim, više je nego izvesno da investicionim fondovima i na našem tržištu pripada budućnost. U Srbiji trenutno nema pouzdanih podataka o tome koliko fizičkih lica ulaže svoj novac u investicione fondove, ali se procenjuje da ta brojka već sada iznosi više hiljada - istakla je Violeta Ivanković, portfolio menadžer otvorenog investicionog fonda TRIUMPH, kojim upravlja Citadel Asset Management.

O istraživanju
            Istraživanje Društva za upravljanje investicionim fondovima Citadel Asset Management pod nazivom „Investicioni fondovi u Srbiji – Koliko ih građani poznaju“ sprovedeno je u prvoj polovini februara 2008. godine na uzorku koji je brojio više od 1.500 punoletnih ispitanika sa područja čitave zemlje.
Uzorkom su obuhvaćene sve starosne grupe građana u okviru pomenute kategorije, kao i sve grupe građana klasifikovane prema radno-svojinskom statusu (zaposleni, nezaposleni, penzioneri, studenti, preduzetnici, poljoprivrednici i domaćice).

 

 

Godinu dana od osnivanja Raiffeisen Future a.d.

 

Raiffeisen FUTURE

 

            Sa prinosom od 19,46% (ostvarenim od početka poslovanja 3. januara 2007. do 1. januara 2008.), Raiffeisen Future a.d. je zauzelo prvo mesto u industriji dobrovoljnih penzijskih fondova. Raiffeisen Future a.d. Beograd Društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom je od početka poslovanja, zaključno sa 31.12.2007. godine, ostvarilo najveći prinos i tako zauzelo prvo mesto u industriji dobrovoljnih penzijskih fondova, sa ostvarenim prinosom od 19,46%.

            U prvoj godini poslovanja, poverenje Društvu Raiffeisen Future ukazalo je  5.498 članova. Imovina članova fonda kojom Društvo upravlja dostigla je iznos veći od 122 miliona dinara. Prosečan uplaćeni doprinos za 12 meseci iznosi 4.180 dinara mesečno, pri čemu 98% članova redovno uplaćuje mesečne doprinose. Što se tiče strukture članova fonda, 88% su zaposleni za koje poslodavac uplaćuje dopunske penzijske doprinose, a 12% su fizička lica koja su se opredelila da samostalno uplaćuju sredstva. Prosečna starost članova fonda je 41 godina, a odnos muškaraca i žena je 51% : 49% u korist  muškaraca.

            Plan u 2008. godini je da se u 7 regionalnih centara otvore posebne filijale Raiffeisen Future Društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom, radi veće dostupnosti korporativnim klijentima, i kvalitetnije edukacije građana o mogućnostima dobrovoljnih penzijskih fondova.
Najvažniji ciljevi u 2008. su povećanje broja članova, rast imovine pod upravljanjem i rast prinosa na uložena sredstva članova fonda. Poseban akcenat biće stavljen na edukaciju građana o potrebi štednje za mirnu starost.

 

 

„Dunav” i „Delta Investments” hrabro u 2008.

 

U oba fonda zadovoljni su ostvarenim u prethodnoj godini


            Investicioni fond „Delta Investments” i „Dunav” dobrovoljni penzijski fond, zadovoljni su ostavrenim u prethodnoj godini. U „Dunavu” oprezno predviđaju uslove koji će na tržištu vladati u 2008., dok u „Delta Investments-u” na ovu godinu gledaju sa više optimizma.
Ivan Batinica, portfolio menadžer „Dunava” ocenio je rad njegovog dobrovoljnog penzijskog fonda veoma uspešnim.
– I pored značajnih turbulencija na berzi i deviznom trzistu, fond će ovu godinu završiti pozitivno. Počeli smo da radimo početkom aprila, tako da nismo uhvatili rast tržista akcija koji je trajao od oktobra 2006. godine. Od početka rada fonda do 29. decembra 2007. godine, Belex 15 je pao skoro 20 odsto, dok je dinar apresirao preko 2 odsto u odnosu na evro. Članovi fonda imaju puno poverenje u nas, tako da je aktiva fonda za nešto više od devet meseci rada porasla skoro 42 odsto i dostigla iznos od 17,7 miliona evra – rekao je Batinica.

            Naš sagovornik kaže da je rano za ovogodišnje prognoze iz nekoliko razloga.
– Mnogo toga će zavisiti od rešenja statusa Kosova. Investitori su za sada uzdržani, ali ako rasplet političke situacije bude pozitivan, može se očekivati rast tržista već u prvom tromesečju ove godine. Rezultati će u velikoj meri zavisiti i od daljeg razvoja finansijskog tržišta. Bez pojave novih instrumenata za trgovanje, fondovi će imati velikih problema za ulaganje slobodnih sredstava u buducnosti – napomenuo je Batinica.

            DZU Delta Investments je na kraju 2007. godine upravljao imovinom Delta Plus balansiranog investicionog fonda od oko 19 miliona evra, a investiciona jedinica Delta Plus fonda od marta je zabeležila rast od 33 odsto. Delta Investments bogatiji je za 2.500 članova i, kako kažu u ovom fondu, dragoceno poslovno iskustvo.
– Imajući u vidu da je reč o novoj finansijskoj grani koja je u potpunosti orijentisana na prilično nerazvijeno srpsko finansijsko tržište, menadžment tim Delta Investments-a je doneo odluku da započne poslovanje sa fondom umerenog nivoa rizika. Delta Plus je formiran kao otvoreni balanisrani fond, fond srednjeg nivoa rizika, koji maksimalno 65 odsto ukupne imovine ulaže u akcije, a ostatak u obveznice i depozite. Investiranje u obveznice izvršeno je uglavnom kroz kupovinu obveznica stare devizne štednje nominiranih u evrima, koje istovremeno kao relativno bezrizično ulaganje sa efektivnim godišnjim prinosom od 5,5 do 7 odsto obezbeđuju stabilnost vrednosti investicione jedinice u periodima značajnih oscilacija cena na berzi Ulagači koji su u martu kupili jedinice Delta Plus fonda danas bi mogli da se pohvale kapitalnim dobitkom od oko 33 odsto – istakli su čelnici Delta Investments-a.

            U ovom fondu sa optimizmom gledaju i na 2008. godinu.
– Sadašnji portfolio Delta Plus fonda kvalitetno je izbalansiran sa stanovišta strukture ulaganja, očekivanih prinosa i rizika tako da očekujemo da u narednoj godini može u najmanju ruku ponoviti ovogodišnje rezultate. U narednim mesecima, pre svega, očekujemo stabilizaciju političke situacije što će olakšati i ubrzati razvoj ove mlade finansijske grane. Predviđamo jačanje konkurencije kroz uključivanje još nekoliko velikih banaka što je svakako dobra stvar i za nas i za ulagače. Naši planovi za sledeću godinu nisu mali. Naš cilj je da ostanemo lideri na tržištu. To sa jačanjem konkurencije i uključivanjem jakih igrača neće biti lako ali je to za nas dodatni podstrek. U tom smislu uskoro krećemo sa još jednim fondom, Delta Dynamic, za koji smo već dobili rešenje od Komisije za hartije od vrednosti. Delta Dynamic će biti fond rasta vrednosti imovine i uz nešto viši nivo rizika pružaće priliku za ostvarenje višeg nivoa prinosa. Na taj način Delta Investments postaje prvo Društvo kod koga će klijenti moći da u skladu sa svojim sklonostima ka riziku odaberu odgovarajući fond u koji će uložiti svoja sredstva. Takođe, za narednu godinu planiramo osnivanje još nekoliko zatvorenih fondova od kojih će jedan sigurno biti fond nekretnina – rekli su u Delta Investments-u.

Ekipa sajta srbportfolio.com

 

 

Fond Focus Premium prodaje investicione jedinice bez ulazne naknade

 

Focus Premium

 

            Fond focus premium sprovodi promotivnu akciju prodaje investicionih jedinica bez ulazne naknade, čiji je osnovni cilj animacija tržišta i povećanje broja investitora na srpskom finansijskom tržištu-od onih sa manjim kapitalom za ulaganje, pa do velikih profesionalnih investitora. Investicioni fondovi u Srbiji postoje nešto manje od godinu dana i raspolažu sa oko 50 miliona eura imovine.

            Procenjuje se da je potencijal investiranja u fondove u Srbiji znatno veći, budući da je samo u novembarskoj nedelji štednje u banke ušlo preko 310 miliona eura, kao i da je fondovska industrija u Hrvatskoj teška oko 4 milijarde eur-a. Dosadašnja iskustva u Srbiji su pokazala da fondovi pravilnom investicionom politikom odbacuju bolje rezultate nego indeksi Beogradske berze, pogotovu u uslovima  negativne tržišne korekcije, pri čemu je Focus Premium jedini zabeležio rast od 5% od septembra.
Snažnija fondovska industrija će doprineti povećanju tražnje na domaćoj berzi i stabilnosti srpskog finansijskog tržišta, u iščekivanju velikih događaja-privatizacije velikih državnih preduzeća i besplatne podele akcija građanima, koji će doneti bum srpskom tržišta kapitala.

            Promotivna akcija je počela 15 januara i trajaće do 15 februara 2008 godine, a ulazna naknada neće biti naplaćena za sve kupovine koje se izvrše u sedištu Društva Focus Invest  ili putem prodajne mreže banaka posrednika, Volks i Metals banke.

 

 

Citadel dobio licencu za investicioni fond

 

Citadel Asset Management

 

            Društvo za upravljanje investicionim fondovima Citadel Asset Management iz Beograda dobilo je u četvrtak, 27. decembra, dozvolu Komisije za hartije od vrednosti za organizovanje otvorenog investicionog fonda „TRIUMPH“. Reč je o prvom investicionom fondu za koji je društvo Citadel Asset Management dobilo licencu. Ovaj fond će predstavljati fond rasta vrednosti imovine, čija će investiciona politika biti da najmanje 75 odsto svoje imovine ulaže u vlasničke hartije od vrednosti na berzi.

           Društvo Citadel Asset Management namerava da javni poziv za upis investicionih jedinica u otvoreni investicioni fond „TRIUMPH“ raspiše u drugoj polovini januara. Javni poziv će trajati 21 dan, a sva zainteresovana fizička i pravna lica moći će od tog datuma da uplate investicione jedinice u otvoreni investicioni fond „TRIUMPH“ i to kako u sedištu kompanije Citadel Asset Management u poslovnoj zgradi Genex apartmana u Beogradu, tako i preko njenih ovlašćenih posrednika. 
– Osnivanjem Društva Citadel Asset Management, a sada i dobijanjem dozvole za organizovanje otvorenog investicionog fonda „TRIUMPH”, Citadel grupa je još jednom potvrdila svoju zainteresovanost da nastavi sa razvojem novih investicionih aktivnosti na domaćem tržištu. Dobra stvar je to što se konkurencija na tržištu investicionih fondova u Srbiji razvija, jer će najveću korist od toga imati investitori. Međutim, da bi poslovanje investicionih fondova u narednom periodu bilo uspešnije, neophodno je unaprediti ovdašnji investicioni ambijent, odnosno stvoriti uslove za uvođenje novih investicionih instrumenta – istakao je generalni direktor Citadel Asset Management, Aleksandar Krtinić.  
Ovo društvo predalo je pre nekoliko dana Komisiji za hartije od vrednosti i dokumentaciju za osnivanje zatvorenog investicionog fonda.

O kompaniji
            Društvo za upravljanje investicionim fondovima Citadel Asset Management članica je šire Citadel grupe, koja danas predstavlja vodeću investicionu grupaciju na tržištu jugoistočne Evrope. Osim pomenutog društva, Citadel grupu čine još i Citadel Financial Advisory (investiciono savetovanje), Citadel Securities (brokersko-dilerska kuća) i Citadel Real Estate (investiciono savetovanje u poslovima sa nekretninama). Društvo Citadel Asset Management dobilo je 25. oktobra dozvolu za rad od Komisije za hartije od vrednosti, zahvaljujući čemu je Citadel grupa postala prva finansijska institucija u Srbiji sa objedinjenom ponudom usluga po ugledu na najveće svetske investicione banke.

Ekipa sajta srbportfolio.com

 

 

FIMA i DELTA GENERALI zadovoljni 2007. godinom

 

Oba fonda zabeležila rast u prošloj godini i očekuju još bolje rezultate u 2008.

Nataša Marjanović, direktorka i portfolio menadžer DELTA GENERALI Društva za upravljanje dobrovoljnjim penzijskim fondom, dala je sajtu srbportfolio.com komentar o poslovanju u 2007. godini i predviđanje za 2008. godinu.

 

Nataša Marjanović


Kako ocenjujete rad Vašeg fonda u protekloj godini?
            Dobrovoljni penzijski fondovi predstavljaju nov finansijski proizvod na našem tržištu i, za relativno kratko vreme koje posluju, mogu da budem zadovoljna, kako rezultatima dobrovoljnog penzijskog fonda „Delta Generali”, tako i činjenicom da smo, zajedno sa ostalim fondovima , učinili prvi, možda i naznačajniji korak u popularizaciji ovog vida štednje. Sa 34.000 članova, imovinom od preko 8 miliona evra i investicionom jedinicom od 1.180 dinara (ekvivalent godišnjem prinosu od 16%), što su rezultati našeg fonda, imamo razloga da budemo ponosni na učinjeno u prethodnom periodu.

Kakva su Vaša očekivanja u sledećoj godini, kad je reč o uspehu fonda koji vodite?
            Imajući u vidu političku nestabilnost, situaciju na Kosovu i druge faktore koji mogu negativno uticati na tržiste kapitala, a samim tim i na dobrovoljne penzijske fondove, veoma je teško davati čak I kratkoročne prognoze. Ipak, budući da je ovde reč o zdravom proizvodu koji obezbeđuje stabilan i siguran rast imovine na duži period, nema sumnje da je pred njim svetla budućnost. Svest o neophodnosti štednje za stare dane će se neminovno razvijati, što ce uticati na rast i razvoj penzijskih fondova kod nas, pa i na dobrovoljni penzijski fond „Delta Generali”. Ipak, tempo tog rasta biće određen činiocima koje sam spomenula, kao i spremnošću drzave da pomogne razvoj ovakvih fondova.
Vladimir Pavlović, portfolio menadžer FIMA Invest Management Company, zadovoljan je uspehom koji je njegov investicioni fond ostvario u 2007. U 2008. godini on očekuje oporavak tržišta i dobre poslovne rezultate.

Zadovoljni ste rezultatima poslovanja u protekloj godini?
            Što se tiče rada investicionog fonda „FIMA ProActive” u 2007. godini, veoma sam zadovoljan. Na tržištu koje je od početka rada fonda „palo” oko 30 odsto, fond je zabeležio rast od oko 2,5 odsto. Sa investiranjem smo počeli kada su indeksi Beogradske Berze bili na istorijski najvećim vrednostima, a u oktobru smo bili na plus 13 odsto. U tom trenutku tržište je imalo minus 10 odsto. Međutim, istakao bih da su i ostali fondovi napravili odličan posao i da su svi „pobedili tržište”.

Šta FIMA očekuje u sledećoj godini?
            Sve korekcije su dugotrajne i mučne, a oporavci tržišta brzi i dinamični, tako da su naše prognoze za 2008. godinu pozitivne. Srpsko finansijsko tržiste nema strukturnih problema, postignuta je makroekonomska stabilnost i, prema najavama, kompanije će imati dobre poslovne rezultate. Sa prvim pozitivnim vestima o rešavanju političkih pitanja, očekujemo oporavak tržišta. Želeo bih i da istaknem da investiranje u akcije i investicione fondove nije trka na 100 metara, već maraton, tako da investitori koji imaju dugoročni investicioni horizont imaju znatno veće šanse da naprave dobar prinos.

Ekipa sajta srbportfolio.com

 

 

U Srbiji sve više investicionih fondova
Citadel pare čuva i množi

 

Citadel00

 

Tržište investicionih fondova u Srbiji svakog meseca postaje sve razvijenije - Investitori u Hrvatskoj danas imaju već oko četiri milijarde evra uloženih u investicione fondove –– Početkom naredne godine i Društvo za upravljanje investicionim fondovima Citadel Asset Management iz Beograda objaviće javni poziv za upis i uplatu investicionih jedinica u svoj prvi fond


            Da li da pare ostavim u „slamarici” - tamo gde je najsigurnije - ili da ih uložim u banku?
Ovo pitanje sebi, najverovatnije, postavlja svaki Srbin koji ima ušteđevinu. Kolika god ona bila. Na Zapadu je, međutim, pitanje štednje rešeno na ovaj, ali i na druge načine koji su u našoj zemlji tek od nedavno postali mogući.
– Ulaganje u investicione fondove, koji su kod nas tek u povoju, u razvijenim zemljama se praktično smatra načinom štednje. I to jednim od najisplativijih. Naime, investicioni fondovi, a posebno društva koja njima upravljaju pružaju mogućnost i malim investitorima, odnosno običnim ljudima koji ili nemaju dovoljno znanja ili dovoljno vremena da se samostalno bave berzanskim ulaganjima, da plasiraju svoj novac u veći broj različitih hartija od vrednosti, uz znatno manji rizik i time ostvare prinose koji su među najvećim na tržištu. Svemu tome, naravno, treba dodati i likvidnost uloženih sredstava, odnosno mogućnost svakog investitora da u bilo kom trenutku podigne svoj novac uložen u neki od fondova, što je još samo jedna od značajnih prednosti – objašnjava Aleksandar Krtinić, direktor novoosnovanog Drustva za upravljanje investicionim fondovima Citadel Asset Menagement.

            Citadel Asset Management je trenutno četvrto društvo koje posluje u okviru Citadela kao vodeće grupe za investiciono savetovanje na finansijskom tržištu jugoistočne Evrope. Na listi klijenata ove grupe nalaze se brojne finansijske institucije u zemlji i inostranstvu, Vlada Srbije, Agencija za privatizaciju, renomirane domaće i svetske kompanije, fizička lica i preduzetnici sa velikim kapitalom. Epitet vodećeg investicionog savetnika u Srbiji, Citadel opravdava i ukupnom vrednošću transakcija na kojima je dosad savetovao, a koja iznosi više od 4,5 milijardi evra.

            Do kraja 2007. godine, ističe Krtinić, Društvo Citadel Asset Management će osnovati svoj prvi investicioni fond otvorenog tipa, ali i podneti dokumentaciju za osnivanje još jednog fonda, ovoga puta zatvorenog. Veoma brzo posle toga, Društvo će objaviti javni poziv za upis i uplatu investicionih jedinica u svoj otvoreni fond. Najmanji iznos uplate biće zakonskih 1.000 dinara, koliko će u toku javnog poziva vredeti investiciona jedinica pomenutog fonda. 
– Uobičajena zarada ulagača u investicione fondove na Zapadu je između 15 i 20 odsto. Dakle, ukoliko u fond na početku godine uložite 10.000 evra, na kraju godine trebalo bi da imate 11.500 do 12.000 evra. Osim toga, u razvijenim zemljama se značajnim ili čak odličnim uspehom smatra zarada od 30 do 40 odsto. Kao zemlja u tranziciji, Srbija se u smislu investicionih fondova odlikuje većim rizicima, ali i mogućnostima za  zaradu. Na primer, pojedini investicioni fondovi u Srbiji su u proteklih nekoliko meseci imali zaradu od čak 70 odsto – ističe Krtinić.
– U investicionim fondovima kojima bude upravljao Citadel Asset Management o novcu članova će brinuti vrhunski profesionalci. Njihovim kvalitetom, iskustvom i znanjem biće smanjen rizik od eventualno neuspešnog berzanskog poslovanja sa kojim se mnogi individualni investitori suočavaju kad nastupaju samostalno. Ali i mnogo više od toga – objašnjava naš sagovornik.

            Rizici koje na sebe preuzima svaki investitor koji ulaže u investicione fondove nisu zanemarljivi. Politička nestabilnost u Srbiji, kao i neizvesnost u vezi sa rešavanjem „kosovskog pitanja” utiču na Beogradsku berzu i tek bi trebalo videti šta će se na političkom planu dešavati, ali i na koji će se način to odraziti na ekonomiju Srbije. U našoj zemlji u ovom trenutku postoje četiri investiciona fonda koja aktivno posluju, dok bi otvoreni investicioni fond Društva Citadel Asset Management mogao da postane peti. Do januara ili februara sledeće godine očekuje se da u našoj zemlji bude između osam i dvanaest investicionih fondova. U susednoj Hrvatskoj ova priča počela je znatno ranije nego kod nas, pre sedam godina. Tamo se već sada u otvorenim investicionim fondovima nalazi oko četiri milijarde evra.
– Investitori u Hrvatskoj su zaključno sa septembrom 2007. godine uložili oko 4,5 milijardi evra kako u otvorene, tako i u zatvorene investicione fondove, ali i oko 20 milijardi evra u banke. Takav odnos ulaganja u banke i investicione fondove je prisutan svuda u svetu. Međutim, naše tržište još nije na tom nivou, jer u Srbiji postoji nepoverenje čak i prema bankama, a kamoli prema „novim instrumentima” kao što su investicioni fondovi. Ipak, uskoro će stvari doći na svoje mesto i ljudi će prepoznati prednosti koje nude ovi fondovi. Upravo zbog toga, Citadel danas mnogo ulaže u edukaciju ljudi na domaćem tržištu i informisanje građana o prednostima i izazovima različitih instrumenata investiranja – zaključuje Krtinić.

Ekipa sajta srbportfolio.com

 

 

Vetar u leđa Beogradskoj berzi

 

 

Deonice javnih kompanija, po pravilu, ubrajaju se među najlikvidnije i najsigurnije, pa se procenjuje da bi izlaskom „Telekoma” na berzu mnogi građani svoju sreću mogli da okušaju na tržištu kapitala


            Trgovanje akcijama na Beogradskoj berzi mogao bi da postane nacionalni sport u Srbiji ukoliko bi se na njoj našlo i preduzeće „Telekom Srbija”. Po pravilu, deonice javnih kompanija ubrajaju se među najlikvidnije i najsigurnije, pa se procenjuje da bi mnogi građani svoju sreću mogli da okušaju na tržištu kapitala. Akcije javnih preduzeća, takođe, mogu u svakom trenutku da se kupe ili prodaju, jer je reč o kompanijama vrednim i po nekoliko milijardi evra, pa je zbog toga moguće emitovanje velikog broja akcija.

            Prema najavama Božidara Đelića, vicepremijera, pre nego što se vrednost neke državne firme proceni i na ovaj način potrebno je usvojiti zakone o vlasničkoj transformaciji tih preduzeća, o besplatnoj podeli akcija građanima, kao i izmene Zakona o hartijama od vrednosti. Međutim, on nije mogao da precizira do kada će biti usvojena potrebna pravna regulativa i kada će se akcije „Telekom“ naći u kontinuiranom trgovanju, ali stručnjaci upozoravaju da bi to trebalo da se dogodi što ranije, jer trenutno nema dovoljno kvalitetnih akcija u koje bi investitori mogli da ulažu. Upućeni u ovu oblast dodaju i to da bi ovakav potez značio i duvanje vetra u leđa Beogradskoj berzi i razigravanje srpskog tržista kapita.

            Predstavnici prestoničke berze, takođe, su zadovoljni samim spominjanjem ove mogućnosti. Ocenjuju da, ukoliko se javna preduzeća ne pojave na toj berzi, domaći investitori neće imati dovoljno kvalitetnih hartija u koje mogu da ulažu, pa će tražiti mogućnosti za investiranje u drugim državama.
– Javna preduzeća, kao što su Naftna industrija Srbije (NIS), „Telekom“, Elektroprivreda Srbije (EPS), Aerodrom „Nikola Tesla“, predstavljaju osnovu na kojoj treba graditi tržište kapitala, jer su to kompanije za koje su institucionalni investitori najviše zainteresovani. Njihova pojava na berzi doprinela bi razvoju novih finansijskih institucija i nastanku novih profesija u Srbiji, ocenjeno je na Beogradskoj berzi.

            Pojedini brokeri, međutim sumnjaju da bi to moglo uskoro da se desi. Ubrzo posle Đelićeve najave u domaćoj dnevnoj štampi objavljeni su komentari da se država neće tako lako odreći svoje „zlatne” koke. Najvrednija državna preduzeća ne samo što „hrane” partijske kadrove već se preko njih prelivaju kroz sponzorstva znatna sredstva u sportska društva, ali i marketinške agencije tesno povezane sa ljudima u vlasti.

            Kad se skeptični komentari ostave po strani, sigurno je da će kompanija u čijem je finansijskom izveštaju za 2006. godinu bilo oko 760 miliona evra ukupnih prihoda biti stinulans za razvoj finansijskog tržišta u zemlji. Ukupne investicije kompanije lane su iznosile 21,3 milijarde dinara (oko 260 miliona evra). Prema zvaničnim podacima, ukupna dobit „Telekoma Srbije“ prošle godine bila je skoro 185 miliona evra, dok njegov kapital iznosi preko 1,2 milijarde evra. To ovu firmu čini veoma privlačnom za ulagače, naročito kada se zna da „Telekom“ ima monopol u fiksnoj telefoniji, da kontroliše ogroman deo internet saobraćaja u Srbiji, bilo kao natprovajder ostalim operaterima bilo kroz direktnu prodaju internet protoka građanima i firmama. „Telekom“ dominira i tržištem mobilne telefonije, držeći 55 do 60 odsto „kolača”. Uz sve to, „Telekom Srbije“ odnedavno poseduje i „Telekom Republike Srpske“, a sa „Delta holdingom“, kroz ćerku firmu „Mtel“, nastupa u Crnoj Gori nudeći usluge mobilne, a uskoro i fiksne telefonije.

            Neki analitičari regionalnog tržišta kapitala u ovoj najavi ekonomskog dela srpske vlasti vide odgovor na hrvatsku berzansku ekspanziju, koja je nastala posle prodaje akcija Telekoma Hrvatske. Naime, Vlada Hrvatske odlučila je da 32,5 odsto svojih deonica iznese na berzu. Veći deo ovih akcija, čak 25 odsto, bio je namenjem građanima. Mogućnost da na njima zaradi iskoristilo je 385 hiljada građana Hrvatske, što je pokrenulo pravu investicionu lavinu, ne samo u toj zemlji, već i u regionu. To znači da je svaki jedanaesti Hrvat okušao svoju sreću na tržištu kapitala. Deonice ovog hrvatskog državnog preduzeća bile su jak magnet i za ulagače iz regiona. Ovakve trendove na hrvatskom tržištu kapitala osetila je i Beogradska berza. Po mnogim tumačenjima, bio je to jedan od razloga što se posle višemesečnih dobrih rezultata prestonička berza malo ohladila.

Ekipa sajta srbportfolio.com

 

 

Beogradska berza najperspektivnija

 

            Beogradska berza juri nizbrdo, kraj letnjeg sna domaćeg finansijskog tržišta, novi rekordni pad indeksa beogradske berze… Ovo su samo neki od naslova u srpskim medijima koji su uzburkali javnost, zabrinuli građane i posejali seme sumnje među Srbe koje tu, po pravilu, uspeva veoma dobro. Ipak, ako je suditi po Goranu Nikoliću, ekonomisti, razloga za brigu nema. Naprotiv.
–Dva indeksa beogradske berze, beleks 15 i beleks lajn, od početka godine do 23. oktobra zabeležila su značajan ukupni rast. Beleks 15 porastao je za 63.2 odsto, a beleks lajn koji je pouzdaniji i realniji, jer obuhvata 100 najznačajnijih akcija koje najbolje oslikavaju celu berzu, porastao je za 63 odsto – napomenuo je Nikolić.
Čini se da, kad se sagleda ukupno poslovanje beogradske berze razloga ima samo za zadovoljstvo. S druge strane konstantni pad oba indeksa u proseku počeo je već prvih dana meseca maja. Najveća vrednost beleks lajna zabeležena je 3. maja 2007. godine i iznosila je 5007. Istog datuma indeks beleks 15 dostigao je rekordnih 3335. Od tog datuma do 23. oktobra pad indeksa beleks 15 iznosi 18 odsto, a pad realnijeg indeksa beleks lajn 12.7 odsto.

            Nikolić, pak, podvlači činjenicu da je beogradska berza od početka godine do danas zabeležila porast od 63 odsto i navodi primere iz sveta i regiona.
– Mađarska berza za devet meseci ove godine porasla je 12.1 odsto,  češka 14.9 odsto, poljska berza zabeležila je porast od 21.5 odsto. Glavni indeks londonske berze pokazuje rast od 3,4 odsto u ovom periodu, a njujorške 11.4. Indeks evrozone zabeležio je rast od 7.2 odsto. Svi procentualni porasti obračunati su u lokalnim valutama – napomenuo je Nikolić.

            Što se zemalja u regionu tiče, u toku prvih 9 meseci glavni hrvatski indeks porastao je za 67 odsto, makedonski za 154, crnogorski beleži rast od 140 odsto, slovenački od 87, bugarska berza porasla je za 54 odsto i rumunska za 45 odsto.
Bez obzira na, na prvi pogled, bolje rezultate pojedinih berzi iz okruženja, slovenački „Finance” nedavno je beogradsku berzu proglasio za najperspektivniju u regionu, a Goran Nikolić veruje i da je jedna od najperspektivnijih u svetu.
– Razlog tome je što je beogradska berza u regionu jedina koja nije „prepumpana”. Ima još dosta potencijala i mogućnosti koji će tek biti iskorišćeni – smatra Nikolić.

            Pitanje je i kako rast ili pad berze, o kojima se mnogo piše, mogu da se odraze na privredu Srbije.
– Kad je berza u pitanju možemo da govorimo o njenom uticaju na platni bilans. Taj uticaj se odražava kroz priliv stranog kapitala u vidu portfolio investicija. Strani investicioni fondovi ili strana pravna lica su pre svega veliki kupci na našoj berzi i njihov udeo u kupovini je skoro uvek veći nego njihov udeo u prodaji i čini preko 50 odsto ukupne kupovine. U poslednje vreme je došlo do pada priliva stranih portfolio investicija. Bez obzira na to, očekivanja su da će one ove godine iznositi više od milijardu dolara. U prvih osam meseci neto priliv po tom osnovu iznosio je 698 miliona dolara – istakao je Nikolić.

            Ovakve strane investicije su višestruko važne, jer pomažu pokrivanju deficita platnog bilansa na tržištu. Praktično te pare idu u devizne rezerve, pre svega centralne banke, ali i poslovnih banaka. Takođe, pomažu stabilnosti dinara.
– Rast berze je veoma bitan za priliv direktnih stranih investicija u Srbiju. Kad imate berzu koja raste onda i strani direktni investitori imaju bolju sliku o tom tržištu. Važno je da postoji održiv rast berze, a naša već dve godine beleži značajan porast i ako ne bude političkih lomova biće veoma uspešna – zaključio je Nikolić.
S obzirom na to da je suština berze da se preko nje, putem dokapitalizacije, finansiraju buduće investicije Nikolić smatra da beogradska berza ima još dosta prostora za razvoj i napredak.

Ekipa sajta srbportfolio.com

 

 

 

 


SRBPortfolio nije odgovoran za tacnost informacija objavljenih na sajtu